ŽENE U EUROPSKOM I HRVATSKOM FILMU
HGK 2, 10. srpnja u 16:00
Predstavljanje istraživanja koje je Europska ženska audiovizualna mreža (EWA) provela u suradnji s filmskim fondovima i sveučilištima u sedam europskih zemalja: Austriji, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Rezultati ukazuju na značajnu podzastupljenost redateljica u svim fazama proizvodnje i distribucije audiovizualnih djela. Ustanovljen je nerazmjer između broja netom diplomiranih redateljica koje bi trebale početi karijeru u audiovizualnoj industriji (44 %) naspram ukupne zastupljenosti redateljica koje rade u audiovizualnoj industriji (24 %). Režiju tek svakog petog filma potpisuje žena (21 %) i većina javnih sredstava za financiranje audiovizualnih djelatnosti dodjeljuje se filmovima koje režiraju muškarci (84 %). Istraživanje će predstaviti Holly Aylett s Fakulteta Birkbeck u Londonu, voditeljica istraživačkog tima, zatim Francine Raveney, donedavna izvršna direktorica EWA-e i Sanja Ravlić, predstavnica Hrvatske u Eurimagesu i predsjednica radne grupe za rodnu jednakopravnost Eurimagesa.
HRVATSKI FILM - ONLINE!
HGK 2, 11. srpnja u 11:00
Već se dulje vrijeme uočava potreba da se osnovne informacije o sadašnjosti i prošlosti hrvatskog filma, nađu na jednom mjestu, u obliku on line baze podataka, dostupne (i) na barem jednom stranom jeziku. Istina je da postoji nekoliko takvih baza – ona Hrvatskog filmskog arhiva, HAVCa, Filmskog saveza, HRTa, kao i niz drugih … no sve one ili su fragmentarne ili/i nisu javno dostupne. Ova inicijativa ima za cilj da stvori jedinstvenu bazu, koja će biti na hrvatskom i engleskom, atraktivno dizajnirana, imati sadržaje filmova, autorske ekipe, fotografije i (gdje je moguće) video inserte, plakate, muzičke inserte, podatke o festivalima i nagradama i sl. Svjesni ambicioznosti projekta, ali i njegove nužnosti, želimo započeti ovim Okruglim stolom i porazgovarati o sadržaju, kriterijima, rokovima, financiranju i ostalim detaljima projekta.
25 GODINA HRVATSKOG FILMA
HGK 2, 13. srpnja u 16:00
Od objavljivanja prve pisane povijesti hrvatske kinematografije Između publike i države Ive Škrabala (1984.) i njezina proširenog izdanja 101 godina filma u Hrvatskoj iz 1998. godine, u hrvatskom se filmu mnogo toga promijenilo. Kinematografija se, između ostalog, uspjela osloboditi izravnog utjecaja države, ali je hrvatski film s vremenom ostao i bez kina i bez publike. Istodobno je, testirajući svoje kreativne i produkcijske domete pred sve malobrojnijom domaćom publikom i na međunarodnim festivalima, nastavio potragu za vlastitim identitetom u okruženju kinematografija nekadašnjih jugoslavenskih republika i europskom kontekstu.
Ovogodišnji, 63. Pulski filmski festival, na više će načina obilježiti četvrt stoljeća kinematografije u samostalnoj Hrvatskoj, između ostalog, retrospektivnim programom najboljih filmova prema anketi članova svih nacionalnih filmskih udruga i okruglim stolom o prvih 25 godina kinematografije u samostalnoj državi u suorganizaciji s Hrvatskim društvom filmskih kritičara. Filmaši, filmski kritičari i filmolozi pozvani su govoriti i raspravljati o sljedećim temama i pitanjima. Rezultati posljednje ankete o najboljem hrvatskom filmu posljednjih 25 godina: koje su konstante, a što se mijenjalo tijekom četvrt stoljeća kinematografije u samostalnoj Hrvatskoj? Što je u tom razdoblju honorirala domaća publika, što kritika, a što međunarodna kulturna javnost? Što pokazuje usporedba rezultata anketa, gledanosti filmova i festivalskih nagrada? Može li se reći da danas konačno imamo kinematografiju, a ne samo pojedinačne filmove? Postoji li kontinuitet između hrvatske kinematografije iz vremena Jugoslavije i one u samostalnoj državi? Pitanje reprezentacije ili izgradnje identiteta filmom i (prepoznatljiva) identiteta same nacionalne kinematografije; usporedba s istaknutim nacionalnim kinematografijama, osobito onima iz regije (rumunjska, grčka, mađarska itd.). Novi hrvatski film u postjugoslavenskom kontekstu: stilske razlike i preklapanja. Novi hrvatski film u odnosu na proklamirane smjernice i težnje "mladog hrvatskog" filma iz 1990-ih. Status starije i novije hrvatske filmske baštine u eri digitalizacije. Kako razvijati novu publiku novog filma? Treba li današnji hrvatski film kritiku? Kako i na temelju čega (re)konstruirati njegovu kritičku i općenito javnu recepciju?
FILMOVI ZA DJECU I MLADE NA FILMSKIM FESTIVALIMA
HGK 2, 15. srpnja u 16:00
Mreža hrvatskih filmskih festivala
U Hrvatskoj je u posljednja dva desetljeća došlo do procvata filmskih festivala. Danas ih ima više od šezdeset, a osim u klasičnim kinodvoranama, održavaju se i na plažama, u brdima, u dvorcima, na trgovima, na bazenima, u rimskom amfiteatru, možda u ponekoj šumi i na brojnim drugim zanimljivim lokacijama. Pulski filmski festival, jedan od deset najstarijih filmskih festivala u svijetu, a daleko najstariji u Hrvatskoj, već treću godinu zaredom organizira susret najznačajnijih hrvatskih filmskih festivala radi poticanja međusobne suradnje, razgovora o zajedničkim problemima te isticanja pojedinačnih planova razvoja. U protekle dvije godine razgovarali smo o odnosu festivala s distributerima, financiranju, (ne)važnosti prikazivanja premijernih naslova i kako filmski festivali mogu potaknuti bolju gledanost nezavisnih filmova u redovnim kino programima tijekom čitave godine.
Pojedini su festivali prije nekoliko godina uvidjeli važnost okretanja djeci i mladima i sada već imaju tradicionalne programe namijenjene tim dobnim skupinama. Nekolicina je festivala otišla i korak dalje te pokrenula nove specijalizirane festivale i revije gdje su filmovi za djecu i mlade u centru pažnje, a ne samo dio popratnih programa. Ovo je bez sumnje jedna od najsvježijih i možda najvažnijih tema na hrvatskoj festivalskoj sceni, a susret u Puli omogućit će festivalskim organizatorima i umjetničkim direktorima da podijele svoja iskustva u radu s djecom i mladima, o edukativnim elementima njihovih programa, načinu selekcije filmova itd. Onima, koji tek istražuju to područje i razmišljaju o otvaranju svojih vrata budućim gledateljima, poslužit će kao temelj za razvoj.
Kao potpora u isticanju važnosti razvoja nove publike u Puli će biti i predstavnici Međunarodnog saveza europskih filmova za djecu (ECFA), čija je članica upravnog odbora Tanja Miličić umjetnička savjetnica Pulskog filmskog festivala. Autori službene špice te najznačajnije europske ustanove filmova za djecu, koja broji više od stotinu članova, prošlogodišnji su polaznici radionice Pustolovnog laboratorija profesora Baltazara.
Sudjeluju Animafest Zagreb, Avvantura Film Festival – Film Forum Zadar, Dani hrvatskog filma, Festival mediteranskog filma Split, Festival novog filma Split, Festival tolerancije, Motovun Film Festival, Vukovar Film Festival, Zagreb Film Festival, ZagrebDox, 25 FPS.
